Knjiga Sirahova — 20. poglavlje (Sir 20)

Šutnja i govor

¹ Ima prijekor koji nije zgodan, i ima tko prešuti, i taj je razuman. ² Ali bolje je koriti nego se gnjeviti, ³ i tko priznaje, uklanja se poniženju. ⁴ Kao uškopljenik koji hoće razdjevičiti djevicu, takav je onaj tko hoće pravdu provesti nasiljem. ⁵ Ima tko šuti, pa se smatra mudrim, a drugoga mrze zbog brbljanja. ⁶ Ima tko šuti jer ne zna odgovoriti; drugi šuti jer čeka pravi čas. ⁷ Mudar čovjek šuti do zgodnog časa, a luđak i brbljavac propuštaju zgodu. ⁸ Tko odviše govori, postaje odvratan, a tko je odviše slobodan, postaje mrzak.

Paradoksi

⁹ Netko u nesreći nalazi sreću, a gdjekoji dobitak postaje gubitak. ¹⁰ Ima dar koji ti ništa ne koristi i dar koji se dvostruko isplaćuje. ¹¹ Ima slave koja vodi poniženju, a ima ljudi koji iz poniženja podignu glavu. ¹² Netko kupi mnogo za malo novaca, a ipak plati sedmerostruko. ¹³ Mudrac stekne naklonost svojim riječima, dok luđaci prosipaju laske uzalud. ¹⁴ Bezumnikov dar ništa ti ne koristi, jer njegove oči traže sedmerostruk uzvrat; ¹⁵ on malo daje, a mnogo predbacuje, i kazuje na sva usta kao razglasitelj; danas daje u zajam, a sutra traži natrag: mrzak je takav čovjek. ¹⁶ Luđak veli: »Nemam prijatelja i ne primam zahvalnosti za svoja dobročinstva. ¹⁷ Zlobna su jezika svi koji jedu moj kruh.« Koliko puta i koliki izruguju takvoga!

Neprikladne riječi

¹⁸ Bolje je pokliznuti se na cesti nego na jeziku: tako opakima propast iznenada dolazi. ¹⁹ Čovjek neugodan – neumjesna je priča razvučena na ustima neodgojenih. ²⁰ Mudra izreka ne vrijedi u ustima luda čovjeka, jer je ne kazuje u pravo vrijeme. ²¹ Gdjekoga siromaštvo čuva od grijeha: njegova spokoja ne remeti grižnja savjesti. ²² Mnogi sebi uništi život zbog lažna stida i upropasti se zbog luđakova mnijenja. ²³ Netko zbog stida obeća štogod prijatelju i učini ga bez potrebe neprijateljem.

Laž

²⁴ Gnusna je ljaga na čovjeku laž i uvijek je u ustima ljudi neukih. ²⁵ Bolji je i tat nego onaj tko uvijek laže, a oba će baštiniti propast. ²⁶ Laganje je sramotan običaj, i sramota lažljivčeva ostaje vječno s njim.

Mudračeva veličina i pogibelj

²⁷ Mudar čovjek stječe ugled, i umnik je mio velikašima. ²⁸ Tko obrađuje zemlju, žanje obilnu žetvu, i tko znade ugoditi velikašima, prašta mu se nepravda. ²⁹ Darovi i pokloni zasljepljuju oči mudracima i kao brnjica na ustima zaustavljaju ukore. ³⁰ Skrivena mudrost i neotkriveno blago, kakva korist od toga obojega? ³¹ Bolji je čovjek koji krije ludost svoju nego čovjek koji krije svoju mudrost.